Puls mladih itekako je postojan

Tribina Matice hrvatske Puls mladih u Hrvatskoj održana je 14. prosinca s ciljem predstavljanja rezultata anketnog istraživanja provedena među studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu o položaju, ulozi i perspektivi mladih u hrvatskom društvu. Među govornicima bili su Marin Strmota, pročelnik Odjela za demografiju Matice hrvatske, Igor Kanižaj, pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske, Matija Boras, predsjednica Svjetskog saveza mladih Hrvatska i Martina Silov, izvršna direktorica CroAI. Moderator tribine bio je Gabrijel Lukić, predsjednik udruge Mladi za domovinu.

„Doista su studenti i mladi uvijek bili pokretači svih društvenih promjena otkako Matica hrvatska postoji“, rekao je Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske. Pozvao je mlade da se na različite načine uključe u Matičino djelovanje, ponajviše u pisanje u Vijencu, pritom istaknuvši da je u njemu u prošloj godini 310 autora objavilo svoje članke. „O vama očito ovisi kakva će budućnost biti jer očito ove naše generacije mnogo više od ovoga ne mogu dati“, zaključio je.

O mišljenjima mladih ekonomista u Hrvatskoj, kao i nadama mladih građana, govorili su Marin Strmota, Igor Kanižaj, Matija Boras i Martina Silov

Marin Strmota predstavio je rezultate ankete među 429 studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rođenih između 1994. i 2004. o temi aktualnih socioekonomskih i demografskih trendova, izazova digitalnog doba te ulozi i perspektivi mladih u društvu. Hrvatska je prirodnim putem od 1991. do listopada 2023. izgubila 358.101 stanovnika i mladi posljedično imaju slabiji glas.

Najveći broj studenata (40,0%) radi uz redovan studij, stanuje s roditeljima (65,3%), a oni ih i financiraju (49,0%). Najviše ih zabrinjavaju ekonomija i tržište rada (52,9%), ali i političko ozračje (51,5%). U manjoj mjeri zabrinuti su za demografsku situaciju (37,8%). Najviše ih ljuti nepravda, korupcija, nejednakost i politika, dok se istovremeno najviše ponose kulturnom baštinom, prirodnim ljepotama i nogometnom reprezentacijom.

Njih 36,9% želi napustiti Hrvatsku, što je osjetno manje nego u godinama prije pandemije. U društveno/volonterskim aktivnostima 32,9% nikad ne sudjeluje. Malo više od četvrtine (26,3%) smatra da se njihov glas u društvu uopće ne čuje. Pozitivan i izrazito pozitivan stav o braku ima ukupno 77,5% mladih, dok ih većina želi imati dvoje (46,7%) ili troje (31,6%) djece. Njih 34,3% osjeća se izrazito ugodno ako ih se zove domoljubnima, a 21,6% smatra se izrazito religioznom osobom. Najveći broj mladih informira se putem interneta (82,5%), a 45,9% njih dnevno uz mobitel provede 3–4 sata. Većina (69,9%) ih je izjavila da će izaći na parlamentarne izbore 2024. Članstvo Hrvatske u Europskoj Uniji ocjenjuju u najvećoj mjeri (40,6%) srednjom ocjenom (3). Vlada bi trebala aktivnije djelovati u području zapošljavanja (81,6%), stanovanja (73,4%) i obrazovanja (65,7%).

Matija Boras poručila je da iskustva iz djelovanja Svjetskog saveza mladih Hrvatska govore da donositelji odluka pokazuju samo nominalnu volju da se čuje glas mladih. U istraživanju Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji iz 2021. oni mladi koji su društveno aktivniji i uključeniji u zajednicu manje se žele iseliti. Martina Silov smatra da su poduzetnici ključni za razvoj zemlje, posebno oni iz sektora IT-tehnologije. Hrvatska ima vrhunske poduzetnike i stručnjake konkurentne u svjetskim okvirima. CroAI upravo njih dovodi u hrvatske škole kako bi potaknuli mlade na poduzetništvo i doprinos društvu. Igor Kanižaj smatra da Hrvati nisu odgajani da bi bili aktivni dionici društva te ističe važnost volontiranja i razvijanje kritične svijesti o sadržaju medija.

Marin Strmota istaknuo je da je obitelj i dalje primarna društvena institucija, izvor emotivne i ekonomske potpore te da je nužna za društvo. Zato je naglasio da je posebno važno provoditi modernu obiteljsku politiku koja će sadašnjim i budućim roditeljima omogućiti usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.